U tijeku je oružani napad na Hondovu striparnicu u Göteborgu. Baš onu koja vjeruje da svojim karikaturama pomiče granice slobode rugajući se Proroku. Dva mladića i djevojka – bombaš samoubojica, švedski su rezidenti, ali po već puno puta viđenom scenariju, od Toulousea do Charlieja Hebdoa, eksplozivom ustaju protiv blasfemije. Vezani taoci poslagani su po podu, dok Amin od prepasti ukočenog autora stripa poteže za kosu i prislanja mu oštricu tapetarskog noža uz grkljan. A sve to Nour, kojoj to zapravo nije ime, opasana strašnim teretom, prije praska mora snimiti kamerom mobitela i kao direktni prijenos podijeliti na društvenim mrežama. Tako da svi vide kako završava san u kojem za njih nije bilo mjesta. Ali Nour, ili Annika, ili tko već, ni sama ne zna, u odsudnom trenutku grozničavo dvoji da li dopustiti da se publika užasava nad slikom umjetnikova prerezana vrata ili potražiti kompromis sa svijetom koji joj nije bio nimalo sklon…

Johannes Anyuru vješto nas vodi kroz nekoliko paralelnih radnji, miješajući očajno traganje migranata za identitetom u novoj sredini s uznemirujućim nagovještajima distopijske budućnosti.

​

Utopit će se u suzama svojih majki distopični je literarni triler. Kroz napetu priču o misteriju shizofrene djevojke koja je sudjelovala u terorističkom napadu, Anyuru prikazuje dinamiku suvremenog europskog društva koja je dovedena do ekstrema. Uzbudljiv i filmičan, psihološki i društveno perceptivan te stilski elegantan, roman je odlično prošao i kod kritike te osvojio najvažnija književna priznanja u Švedskoj, Nagradu August i Nagradu Per Olov Enquist. Prava su prodana u petnaestak zemalja, a švedska produkcijska kuća Memento film priprema filmsku adaptaciju.